Je li ubrzani rad srca opasan?

Obično ne. Vrlo često iza toga stoje bezopasni okidači poput uzbuđenja ili kofeina. Važno je ponavljajući ili napadajni ubrzani rad srca jednom liječnički razmotriti, kako bi se poremećaj ritma prepoznao ili isključio.

Što mogu zabilježiti prije liječničkog pregleda?

Zabilježite kada se ubrzani rad srca javlja, koliko dugo traje, koliko brzo i je li redovit puls i što ste pri tome radili. Ovi podaci pomažu liječniku da suzi mogući uzrok.

Koja je pretraga uobičajena?

Središnja je EKG, često dopunjen dugotrajnim EKG-om, mjerenjem krvnog tlaka i laboratorijskom pretragom krvi. Po potrebi se dodaje ultrazvuk srca.

Ubrzani rad srca / Lupanje srca — uzroci, pregled i prava specijalnost

Osjetno brz ili nepravilan rad srca treba da procijeni ljekarka ili ljekar — uz bol u grudima, otežano disanje ili nesvjesticu odmah pozvati 144.

Mogući uzroci

Vegetativni okidači

Uzbuđenje, stres, nervoza, kofein, alkohol ili nikotin mogu privremeno učiniti da srce kuca brže. Ovaj ubrzani rad srca obično sam od sebe nestaje i nije opasan.

Lupanje srca (ekstrasistole)

Pojedinačni dodatni otkucaji srca često se osjećaju kao «lupanje» ili kratko izostajanje. Javljaju se i kod osoba sa zdravim srcem i u pravilu su bezopasni.

Poremećaj srčanog ritma

Kod napadajnog, vrlo brzog ili nepravilnog rada srca može u pozadini biti poremećaj ritma poput fibrilacije atrija. Prepoznaje se EKG-om i može se kardiološki dobro pratiti.

Popratni uzroci

Također prekomjerna funkcija štitnjače, groznica, anemija ili nedostatak tekućine mogu učiniti da srce kuca brže. Ovi uzroci se također razjašnjavaju liječničkim pregledom.

Tipični koraci kod ljekara

1U razgovoru liječnik/liječnica pita kada se ubrzani rad srca javlja, kako počinje i završava, koliko dugo traje i postoje li popratni simptomi. Jednostavna samoprovjera pulsa ili dnevnik tegoba pomaže prepoznati obrazac.
2EKG bilježi srčani ritam; ako je ubrzani rad srca prisutan samo povremeno, može biti smislen dugotrajan EKG tijekom 24 sata ili duže. Dopunski se dodaju mjerenje krvnog tlaka i obično laboratorijska pretraga krvi (između ostalog vrijednosti štitnjače).
3Ovisno o nalazu slijede daljnje pretrage poput ultrazvuka srca. Daljnje praćenje usmjerava se prema uzroku i dogovara zajedno s kardiologijom ili liječnikom obiteljske medicine.

Što možete sami učiniti

Smanjite kofein, alkohol i nikotin — oni su česti okidači za osjetno ubrzani rad srca.
Pazite na redovit san i faze oporavka; stres se može često osjetno ublažiti vježbama opuštanja ili tehnikama disanja.
Redovita, umjerena tjelovježba jača kardiovaskularni sustav i čini rad srca ukupno mirnijim.
Pijte dovoljno tekućine i jedite uravnoteženo, kako bi nedostatak tekućine ili minerala dodatno ne opterećivao srce.

Kada je posjeta ljekaru preporučljiva

Lupanje srca zajedno sa nesvesticom ili skoro-nesvesticom, bolom u grudima ili nedostatkom vazduha, kao i puls koji u mirovanju trajno prelazi 150 otkucaja u minuti: odmah 144. Potražite lekarski savet ako se lupanje srca javlja češće, dugo traje, počinje bez prepoznatljivog povoda ili vas uznemirava u svakodnevnom životu. I ponavljajuće preskakanje srca treba jednom u miru razjasniti. Nadležni su vaša porodična lekarka ili kardiologija.

Često postavljana pitanja

Je li ubrzani rad srca opasan?: Obično ne. Vrlo često iza toga stoje bezopasni okidači poput uzbuđenja ili kofeina. Važno je ponavljajući ili napadajni ubrzani rad srca jednom liječnički razmotriti, kako bi se poremećaj ritma prepoznao ili isključio.
Što mogu zabilježiti prije liječničkog pregleda?: Zabilježite kada se ubrzani rad srca javlja, koliko dugo traje, koliko brzo i je li redovit puls i što ste pri tome radili. Ovi podaci pomažu liječniku da suzi mogući uzrok.
Koja je pretraga uobičajena?: Središnja je EKG, često dopunjen dugotrajnim EKG-om, mjerenjem krvnog tlaka i laboratorijskom pretragom krvi. Po potrebi se dodaje ultrazvuk srca.

Sljedeći korak

Niste sigurni trebate li i kome otići? Opišite Vaše tegobe — pronaći ćemo odgovarajuću ordinaciju u Vašoj blizini.

Opišite tegobe →