Koleno je najveći zglob u telu i pri svakom koraku nosi višestruko telesnu težinu — nije čudo što bolovi u kolenu spadaju među najčešće tegobe lokomotornog aparata. Raspon je velik: od preopterećenja nakon neuobičajene aktivnosti, preko povreda meniskusa i ligamenata, do starosne istrošenosti zgloba. Gde tačno boli, od kada i pri kakvom opterećenju, često već daje odlučujući nagoveštaj o uzroku — i o tome koliko je hitno potrebna dijagnostička obrada.
Mogući uzroci
Preopterećenje i iritacija
Najčešći uzrok: nakon neuobičajenog opterećenja, dugog penjanja uz stepenice, planinarenja ili sporta. Tipični su bolovi zavisni od opterećenja, koji se u mirovanju ponovo smanjuju. Najčešće to samo od sebe zaraste uz malo odmora.
Degeneracija (artroza)
Starosna degradacija zglobne hrskavice. Bol ovisi o opterećenju, koljeno ujutro ili nakon dužeg sjedenja kratko ukočeni («početni bol»). Artroza se ne može poništiti, ali se ciljano poduzetim mjerama može držati dobro pod kontrolom.
Ozljeda meniskusa ili ligamenata
Najčešće nakon uvrtanja ili pada, često pri sportu. Znakovi su brz otok, osjećaj nestabilnosti ili blokada pri kojoj se koljeno više ne može potpuno ispružiti.
Upalni-reumatski uzrok
Ako nije zahvaćeno samo koljeno, nego više zglobova, ako je ujutro duže ukočeno i ako tegobe traju tjednima, tada može stajati iza toga upalna-reumatska bolest. Ona zahtijeva reumatološku obradu.
Tipični koraci kod ljekara
- 1Liječnica najprije detaljno pita gdje i od kada boli, čime je bilo izazvano i da li se koljeno otekne, blokira ili popušta. Zatim slijedi fizikalni pregled pokretljivosti, stabilnosti i bolnih točaka pod pritiskom — to već daje veliki dio dijagnoze.
- 2Ovisno o sumnji dolazi i slikovna dijagnostika: ultrazvuk prikazuje meka tkiva i izljeve, rendgen kost i zglobnu pukotinu, a MRI po potrebi meniskus i ligamente detaljno. Nije potreban MRI za svako koljeno odmah.
- 3Liječenje se usmjerava prema uzroku i gotovo uvijek počinje konzervativno: ciljana fizikalna terapija za jačanje stabilizacijske muskulature, privremeno rasterećenje i — po potrebi i prema liječničkim uputama — protuupalni lijekovi. Operacija je tema samo kod određenih ozljeda ili jako uznapredovale degeneracije.
Što možete sami učiniti
- U akutnoj fazi: umjereno rasteretiti koljeno, hladiti i staviti u povišen položaj — ali ne potpuno mirovati, kretanje u rasponu bez bolova čini zglobu dobro.
- Jačati muskulaturu natkoljenice: jaka muskulatura osjetno rasterećuje koljena zglob i najdjelotvornija je dugoročna mjera.
- Usmjeriti se na kretanje koje štedi zglobove — vožnja bicikla i plivanje manje opterećuju koljeno nego trčanje na tvrdoj podlozi.
- Smanjiti prekomjernu težinu gdje je moguće: svaki kilogram manje rasterećuje koljeno pri svakom koraku višestruko.
Posjet liječniku ima smisla ako bolovi traju duže od jedan do dva tjedna, ako se stalno ponavljaju, ako je koljeno natečeno, blokirano ili popušta, ili ako Vas ograničavaju u svakodnevnom životu i spavanju. Nakon nesreće s trenutnim jakim otokom ili nestabilnošću trebali biste pravovremeno provjeriti stanje.
Često postavljana pitanja
- Trebam li koljeno poštediti ili kretati?
- Oboje s mjerom. Kratkoročno rasterećenje kod akutnih bolova je ispravno, ali potpuna imobilizacija šteti. Kretanje u rasponu bez bolova i ciljano jačanje su najbolji lijek za većinu problema s koljenom.
- Treba li mi MRI?
- Ne automatski. MRI ima smisla kod sumnje na ozljedu meniskusa ili ligamenata ili kod nejasnog tijeka — za mnoge bolove u koljenu dovoljni su razgovor, pregled i ultrazvuk ili rendgen.
- Kojoj liječnici da idem?
- Kod bolova zbog opterećenja ili degeneracije u ortopediju. Ako je zahvaćeno više zglobova i ako su ujutro duže ukočeni, nadležna je reumatologija. U slučaju dvojbe, obiteljska liječnica će razlučiti i uputiti dalje.
Niste sigurni trebate li i kome otići? Opišite Vaše tegobe — pronaći ćemo odgovarajuću ordinaciju u Vašoj blizini.